Istorijski razvoj gas maski

Nov 19, 2025

Ostavi poruku

Gas maske su osobna zaštitna oprema koja se koristi za zaštitu respiratornih organa, očiju i lica osoblja od otrovnih i štetnih tvari poput otrova, bioloških ratnih agenasa, bakteriološkog oružja i radioaktivne prašine. Filter kanister, kao osnovna komponenta gas maske, direktno utiče na njenu zaštitnu performansu zbog filterskog materijala koji sadrži. Od izuma gas maski tokom Prvog svetskog rata, zemlje širom sveta su sukcesivno sprovodile istraživanja i razvoj, što je rezultiralo raznim gas maskama. Brzim razvojem nauke i tehnologije, gas maske su napravile kvalitativne skokove u pogledu zaštitnih sposobnosti i udobnosti, a područja njihove primjene su se proširila od početne vojne zaštite do industrijske zaštite, zaštite na radu i spašavanja u hitnim slučajevima. Kako se životni standard ljudi nastavlja poboljšavati, njihova svijest o samozaštiti se stalno povećava.

 

22. aprila 1915. godine, tokom Prvog svetskog rata, u pokušaju da preokrenu nepovoljnu ratnu situaciju, Nemci su neočekivano ispustili 180 tona gasa hlora na položaje na kojima su se okupljale britanske i francuske trupe, što je izazvalo trovanje 5.000 savezničkih vojnika na licu mesta8, što je rezultiralo smrću. Ovo je bio prvi-napad hemijskog ratovanja velikih razmjera u svjetskoj vojnoj istoriji.

 

Britanske i francuske snage, pretrpjevši velike gubitke u ovoj bitci, odmah su pozvale svoje vlade da što prije proizvedu opremu za zaštitu od plina.

 

Ubrzo nakon toga, obe zemlje su poslale desetine svojih najboljih naučnika u područja gde su Nemci koristili gas hlor za sprovođenje istrage i prikupljanje dokaza. Bili su zapanjeni kada su otkrili da je veliki broj divljih životinja na bojnom polju, uključujući ptice u šumi, žabe u hiberniranju i izložene insekte, uginuo od trovanja. Samo su lokalni behemoti-divlje svinje-preživjeli neozlijeđeni.

 

Kroz istraživanja i eksperimente, naučnici su otkrili da divlje svinje posebno vole da koriste svoje moćne, dugačke njuške za korenje u tlu, tražeći korenje biljaka i malih životinja. Kada bi osjetili jak, oštar miris, često su koristili ovu tehniku ​​ukorjenjivanja da bi se sakrili. Kada su Nemci pokrenuli gasni napad na savezničke snage, pametne divlje svinje su zarile svoje njuške u zemlju, izbegavajući katastrofu. Daljnja naučna analiza zaključila je da su divlje svinje koristile svoje njuške da bi se ukorijenile u tlu, meke čestice tla apsorbirale su i filtrirale otrovni plin, omogućavajući im da prežive.

 

Inspirisani ovim iskustvom, naučnici iz obe zemlje, na osnovu principa da tlo može da filtrira toksine, odabrali su drveni ugalj, koji bi mogao da apsorbuje otrovne supstance i omogući da vazduh cirkuliše, i brzo su dizajnirali i proizveli prve gas maske na svetu u obliku njuške divlje svinje.

 

Krajem februara 1916. godine, tokom žestoke bitke kod Verduna, njemačka vojska je ponovo pribjegla svom starom triku, ispuštajući otrovni gas na bojnom polju. Do tog vremena, francuska vojska je većim dijelom usvojila gas maske, koje su ih efikasno štitile od njemačkih gasnih napada. Tada je mladi britanski naučnik Alexander Fleming (1881-1955, koji je 1928. otkrio čudesni penicilin) ​​uzbuđeno uzviknuo: "Vau, divna divlja svinja spasila je vojnike!"

Pošaljite upit